Prirodni lijekovi, biljni pripravci i narodni recepti iz Gorskog kotara

Rijetko tko posmisli na Gorski kotar kada je riječ o prirodnim lijekovima i biljnim pripravcima, a upravo je ovdje priroda stoljećima bila glavna ljekarna.

Ovdje se znanje o ljekovitom bilju i domaćim ljekovima ne uči iz knjiga, nego iz šume, kroz generacije koje su znale prepoznati što liječi, a što hrani. U mom kraju "ljekarna" nikada nije bila polica s tabletama, nego šuma i kuhinja u kojoj su nastajali narodni lijekovi i biljni recepti koji se i danas koriste: sirup od borovih iglica, nevenova mast, kantarionovo ulje, orahovac i drugi prirodni lijekovi iz bilja za imunitet, kožu i opće zdravlje.

U nastavku dijelim najpoznatije narodne recepte i prirodne pripravke iz Gorskog kotara koji se i danas koriste. Ovakvi recepti često su dio mog sezonskog načina kuhanja, gdje koristim ono što priroda daje u tom trenutku, pa pogledajte i moje prijedloge za goranski meni.

Ovo su recepti koji možda izgledaju jednostavno, ali iza njih stoje generacije iskustva i života u skladu s prirodom. 

Napomena: Ovaj članak temelji se na tradicionalnim narodnim receptima i iskustvima iz Gorskog kotara. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje.

Sirup od borovih iglica za kašalj i imunutet

Svako proljeće, kada crnogorica pusti one nježne, svijetlozelene izdanke, vrijeme je za berbu. Sirup od borovih iglica klasik je goranske medicine, nezamjenjiv kod kašlja, bronhitisa i podizanja imuniteta.

Kako napraviti sirup od borovih iglica:

• Naberite mlade izboje smreke ili jele (najbolje u svibnju).

• U staklenku se slaže red iglica, red šećera (ili meda), sve do vrha.

• Staklenka se ostavi na suncu 40-ak dana dok se šećer ne otopi, a iglice ne puste svoje sokove.

• Na kraju se procijedi i drži na hladnom.

Kako koristiti sirup od borovih iglica? Uzima se žlica-dvije ujutro, a miris šume u jednoj žlici vraća nas ravno u prirodu.

Nevenova mast za kožu i upale

Nekada se svinjska mast nije koristila samo za prženje krafni. Ona je bila baza za mnoge meleme, ali i lijek sama po sebi. Iako je moderna medicina ponekad gleda svisoka, iskustvo generacija govori drugačije.

Priprema nevenove masti: 

• U vruću, otopljenu domaću svinjsku mast ubace se latice svježeg nevena (ili cijeli cvjetovi).

• Pustite kratko da prokuha, maknite s vatre, poklopite i ostavite da odstoji preko noći.

• Ujutro se smjesa lagano zagrije tek toliko da postane tekuća, te procijedite kroz gazu u posudice.

Za što služi melem od nevena? Za sve kožne probleme, opekline, suhu kožu, pa čak i hemoroide.

Za što se koriste oblozi od čiste svinjske masti?

• Kod kašlja i bronhitisa. Ovo svi pamtimo. Svinjska mast se namaže na prsa, preko toga se stavi gaza (ili novinski papir, kako su neki radili da drži toplinu), a zatim topla pidžama. Mast "izvlači" bolest i grije pluća.

• Za upale i urasle dlake. Na bolno mjesto, čir ili uraslu dlaku stavi se debeli sloj masti i zamota. Preko noći mast često "izvuče" gnoj i smiri upalu.

• Kod reuma i bolnih zglobova. Masaža bolnih mjesta mašću (ponekad pomiješanom s malo rakije) olakšava pokretljivost.

Orahovac kao prirodni lijek za želudac

Zeleni orasi beru se obično u lipnju, dok su još mekani unutra (prije nego ljuska otvrdne). Oni su rudnik joda i zaštitnici želuca.

Recept za Orahovac:

• Mladi orasi se zarežu ili probodu vilicom (obavezno nosite rukavice, puštaju jaku boju!).

• Stave se u staklenku, doda se med, zrna kave, malo limuna, klinčića ili vanilije, te se sve prelije domaćom rakijom.

• Nakon 40 dana sunčanja, dobili ste lijek za probavne tegobe, bolove u želucu, ali i odličan aperitiv.

Za one koji izbjegavaju alkohol, može se raditi i sirup od oraha (red oraha, red meda/šećera) koji je odličan za rad štitnjače i jačanje krvi.

Gavez za kosti i zglobove

U narodu se kaže da gavez može spojiti dva prsta ako ih predugo držite zavezane zajedno. Njegov korijen, crn izvana a sluzav i bijel iznutra, čudo je za koštani sustav.

Od korijena gaveza (naribanog) potopljenog u svinjsku mast ili alkohol rade se masti i tinkture.

Kod prijeloma kostiju (nakon što se skine gips), kod iščašenja, bolnih zglobova, reume i jakih udaraca.

Kako napraviti mast od gaveza (korijen gaveza)?

Gavez se koristi isključivo za vanjsku upotrebu!

Kantarionovo ulje za kožu

Gospina trava (Hypericum perforatum) u Gorskom kotaru raste na čistim planinskim proplancima i cvate upravo kada je sunce najjače. 

Tradicionalno se bere oko blagdana sv. Ivana (krajem lipnja), zbog čega je u narodu zovu i "Ivanjsko cvijeće". 

Glavne karakteristike:

Kantarionovo ulje djeluje snažno protuupalno i antibakterijski.

Pravo, domaće ulje gospine trave prepoznat ćete po dubokoj rubin-crvenoj boji, koja nastaje maceracijom cvjetova u maslinovom (ili rjeđe suncokretovom) ulju na suncu.

Idealno je za tretiranje površinskih opeklina, ožiljaka, akni, ali i za ublažavanje bolova u leđima i upaljenih živaca (išijas).

Kako napraviti kantarionovo ulje (macerat, ulje gospine trave)?

Sastojci:

• svježi cvjetovi gospine trave
• kvalitetno maslinovo ulje (ili suncokretovo)

Priprema:

• Cvjetove lagano operite i dobro osušite (važno je da nema vlage).
• Stavite ih u staklenku bez nabijanja, neka slobodno ostane malo zraka.
• Prelijte uljem tako da svi cvjetovi budu potpuno prekriveni.
• Zatvorite staklenku i ostavite na sunčanom mjestu 3-6 tjedana. S vremenom će ulje poprimiti karakterističnu tamno crvenu boju.
• Nakon toga procijedite i spremite u tamne boce.

Fotosenzibilnost! Ako koristite ulje gospine trave, važno je znati da se nakon mazanja ne smijete izlagati izravnom suncu, jer ono povećava osjetljivost kože na UV zrake i može uzrokovati mrlje.

Pesto od medvjeđeg luka za detox

Medvjeđi luk je prava šumska bomba zdravlja koja kao prirodni antibiotik učinkovito čisti krv, snižava tlak i vraća energiju nakon duge zime. Ova samonikla biljka iz srca Gorskog kotara idealan je saveznik u proljetnom detoksu koja spaja snagu netaknute prirode s vrhunskim gastronomskim užitkom.

Ovaj pesto je poseban jer ne zahtijeva termičku obradu, pa medvjeđi luk zadržava sve svoje vitamine i onaj prepoznatljivi "šmek".  

Ako dođete u ovaj kraj i sami krenete u potragu za biljem, dočekat će vas netaknuta priroda, poput one o kojoj sam pisala u članku o divljoj ljepoti Gorskog kotara. 

Godinama sam u pestu od medvjeđeg luka uživala isključivo kao u "luksuzu" koji bih dobila na poklon od sumještana koji si daju truda i rade ga sami. 

No, ove sam se sezone napokon odvažila i sama zasukala rukave. Za svoj prvi kulinarski izlet s divljim lukom odabrala sam recept s bloga Gorski kotao i službeno proglasila kraj faze "žicanja" teglica, jer je ovaj domaći genijalan i sada se pitam zašto ovo nisam napravila i ranije!

Sastojci za pesto od medvjeđeg luka:

• 200 g svježeg medvjeđeg luka (dobro opranog i osušenog)

• 100 ml kvalitetnog maslinovog ulja (može i pola-pola sa suncokretovim, za blaži okus)

• 100 g suncokretovnih sjemenki 

• 100 g ribanog tvrdog sira (npr. parmezan ili sl., po želji)

Priprema pesta od medvjeđeg luka:

1. U blender stavite medvjeđi luk, sjemenke suncokreta i parmezan.

2. Blendajte uz postupno dodavanje ulja dok ne dobijete gustu, kremastu pastu.

3. Prebacite pesto u čiste staklenke. Na vrh ulijte još malo ulja kako bi potpuno prekrio pesto, što djeluje kao prirodni konzervans i sprječava kvarenje.

   Ako želite da vam pesto traje duže (do idućeg proljeća!), zamrznite ga u posudicama za led. Tako ćete usred zime imati kockicu svježine Gorskog kotara spremnu za ubaciti u juhu ili umak.
   

Osim uz tjesteninu, ovaj pesto je odličan kao dodatak uz domaću palentu, namazan na svježi ili tostirani kruh ili kao prilog uz jača mesna jela s roštilja.

Ako volite ovakve jednostavne, sezonske i domaće recepte, u mom Gastro kutku možete pronaći još ideja koje prate ritam prirode i godišnjih doba.  

Čajevi i prirodni pripravci za bolove, san, želudac, kašalj i kožu

Osim masti, sirupa i tinktura, u goranskim kućama posebno mjesto imaju i čajevi koji su često bili prvi izbor kad nešto "nije kako treba". 

Tako se čaj od stolisnika koristio za smirivanje želuca i probavnih tegoba, dok je lipa za opuštanje i lakši san, osobito u večernjim satima. Čaj od koprive se pije za jačanje krvi i kod anemije, a sljez je saveznik kod kašlja jer svojim blagim djelovanjem umiruje nadraženo grlo. 

Uz to, postoji i jedan gotovo zaboravljen recept koji se koristio kod kožnih problema, kupka od zobi. Kod vodenih kozica, ospica ili jakog svrbeža, zobene pahuljice bi se stavile u gazu i ubacile u toplu vodu. Nakon što odstoji 10-ak minuta, stvara se mliječna kupka koja smiruje kožu, ublažava iritacije i vraća joj mekoću. 

U goranskim kućama često se koristila i čuvarkuća, biljka koju gotovo svatko ima na prozoru ili u vrtu. Njezini mesnati listovi puni su soka koji se koristio kod bolova u uhu. List bi se lagano zgnječio ili prerezao, iscijedio bi se sok, a zatim bi se nekoliko kapi ukapalo u uho. 

Jednostavno, priroda je i ovdje imala rješenje za gotovo sve. 

Povratak prirodi i starim znanjima

Ovi recepti su dio naše baštine. Priprema sirupa od borovih iglica ili branje nevena za mast način je da usporimo i povežemo se s ritmom prirode. Gorski kotar nam nesebično nudi svoje plodove, a na nama je da ih sa zahvalnošću iskoristimo.

Gorski kotar je kraj koji se najbolje doživi kroz male izlete i povratak prirodi, poput vikend ruta koje sam opisala u članku o vikend izletu.

Imate li i vi neki stari recept koji čuvate od zaborava?